Comments are off for this post

Biblija na vlastitom jeziku

Unatrag petsto godina prosječan čovjek nije poznavao Bibliju, a nepoznavanje je proisticalo iz činjenice da su svete knjige bile napisane na latinskom, grčkom ili jevrejskom jeziku. Te jezike poznavala je samo nekolicina odabranih školovanih ljudi. U to vrijeme jedan od mojih predaka postao je posrednikom u mijenjanju društva.
Čovjek koji je promijenio svijet William Tyndale rođen je u pobožnoj katoličkoj porodici u Gloucestershireu u Engleskoj oko 1493. Na studij u Oxford poslan je 1506. Desetak godina kasnije primio je magistarsku diplomu iz područja teologije i zaređen je za sveštenika.
Tyndale je 1519. otišao u Cambridge gdje se upoznao s „novim učenjima“ renesanse. Počeo je razumijevati da je državna crkva odlučivala o tome što običan narod treba vjerovati dok je Bibliju posjedovala ali i čuvala samo na stranim jezicima koji su većini ljudi bili nepoznati, sprečavajući tako pristup njezinim učenjima.
Na ovaj način crkva je održavala vlast nad ljudskim dušama i zahtijevala od njih poslušnost i odanost.
Tyndale je primijetio kako je „nemoguće običan narod utvrditi u bilo kojoj istini osim ako se Sveto pismo ne stavi pred njih na njihovu materinjem jeziku.“
U razgovoru s jednim sveštenikom obećao je: „Ako mi Bog sačuva život mnogo godina, učinit ću da dječak za plugom bolje poznaje Sveto pismo od tebe!“ Napustio je Cambridge 1521. i otišao poučavati kod sir Johna Walsha u Gloucestershireu. Njegova silna želja da Bibliju učini dostupnom običnim ljudima dovela ga je do otvorenog protivljenja crkvenim vođama koji su ga ubrzo proglasili krivovjercem. Godine 1523. Tyndale je sve svoje vrijeme posvećivao prevođenju Biblije na engleski jezik. Humphrey Monmouth, bogati londonski trgovac platnom i član udruženja Merchant Adventurers koja se bavila trgovanjem s Evropom, novčano je podupirao Tyndalea.

Za obične ljude

Sljedeće godine Tyndale se preselio u Wittenberg u Njemačkoj gdje je bio sigurniji te je lakše pronašao štampariju koja bi izdala njegovu uskoro dovršenu Bibliju. Dok je tamo boravio, upisao se na sveučilište na kojemu je predavao Martin Luther. Nastavio je raditi na prevođenju Novog zavjeta na engleski s grčkih i latinskih izvornika. U martu 1526. izdao je Novi zavjet na engleskom jeziku. Hiljade primjeraka prokrijumčareno je u Englesku.Jedan je njemački stručnjak primijetio kako su „Englezi… bili toliko željni Evanđelja …da bi Novi zavjet kupili čak i kada bi za njega morali dati hiljadu novčića.“ Na sreću, Tyndaleovi prijatelji trgovci držali su cijenu niskom tako da su si i oni s manjom zaradom mogli priuštiti primjerak. Tyndaleov prijevod Novoga zavjeta privukao je pažnju biskupa Tonstalla u Londonu koji ga je proglasio protivnim učenjima i autoritetu crkve te naredio da se svi primjerci prikupe i javno spale. U pokušaju da spriječi prodaju Tonstall je otkupio sve primjerke koje je uspio pronaći, što je u stvari značilo da je kupio gotovo sve. Ljudi su zbog toga bili ogorčeni, no prihod od kupovine je Tyndaleu i njegovim trgovcima omogućio trenutna novčana sredstva za štampanje novih primjeraka Biblije!

Čovjek koji se skrivao

Malo je poznato o Tyndaleovim kretanjima dok je bio bjegunac u Europi. No, zna se da je 1529. naučio jevrejski a do 1530. je na engleski jezik preveo prvih pet knjiga Staroga zavjeta (koje se obično nazivaju Petoknjižje). Tyndale je stvorio i neke nove riječi (passover, scapegoat, tender mercies, longsuff ering, birthright) koje su i danas u upotrebi u engleskom jeziku. Svoje djelo „The Practyse of Prela-tes“ Tyndale je napisao 1530. godine protiveći se planovima kralja Henrika VIII da se razvede od Katarine Aragonske i vjenča s Annom Boleyn, tvrdeći kako to nije u skladu sa Svetim pismom. Taj ga je spis učinio neprijateljem engleskog kralja a isto tako i crkve. Ponovno se morao skrivati, da bi se 1534. pojavio u Antwerpu. Njegovi su ga prijatelji trgovci nastavili novčano podupirati a on je većinu novca davao Englezima koji su bježali zbog vjerskih progona u Engleskoj. Iste godine štampano je njegovo pregledano izdanje Novog zavjeta. Sljedeće godine Tyndale se susreo i sprijateljio s Henryjem Phillipsom, mladim Englezom s očitom gorljivošću za reformu. Međutim, vjeruje se kako ga je upravo Phillips izdao vlastima. Jedne večeri, dok je bio na putu u Phillipsov dom, dvojica časnika Svetog Rimskog Carstva uhapsila su Tyndalea te je on potom utamničen u dvorcu Vilvorde blizu Bruxellesa. Šesnaest mjeseci kasnije, 1536. godine, inkvizitori su završili svoje ispitivanje, osudili Tyndalea i proglasili ga krivovjercem, oduzeli mu sveštenička prava i predali ga svjetovnoj vlasti na izvršenje kazne. Dobio je priliku da se odrekne onoga što vjeruje, no njegova su uvjerenja bila i ostala čvrsta. Na dan 6. oktobra 1536. Tyndale je privezan za stub, i dok se plamen oko njega razbuktavao, on je uzviknuo: „Gospode, otvori oči kralju Engleske.“ Izvorno djelo Bez Tyndaleova znanja, kralj se pretvarao da ne primjećuje rad Tyndaleova prijatelja Milesa Coverdalea koji je pripremao engleski prijevod Biblije. Kako Coverdale nije dobro poznavao jevrejski niti grčki, većina se njegova prijevoda Biblije temeljila na Tyndaleovim prijevodima Novoga zavjeta, Petoknjižja i Knjige proroka Jone. Godine 1537. John Rogers, jedan od Tyndaleovih prijatelja, izdao je Bibliju pod nazivom Matthew Bible. Ovaj prijevod bio je mješavina Tyndaleovog prijevoda Novoga zavjeta i većine Starog zavjeta, to jest starozavjetnih tekstova koje je uspio prevesti prije svoga utamničenja i smrti. Matthew Bible je dobila kraljevsko odobrenje „da bude prodavana te da je čita svaka osoba, bez opasnosti od bilo kojeg zakona, proglasa ili odredbe koji su ranije proglašeni nasuprot ovome.“ Sljedeće godine kralj je izdao proglas po kojemu svaka župna crkva treba za svoje vjernike imati Biblije na engleskom jeziku. Biblija nazvana Great Bible pojavila se 1539. a zatim i Bishops Bible 1568. Obje su se temeljile na Tyndaleovu izvornom prijevodu. Zatim je 1604. godine kralj James (Jakov) skupini uvaženih sveštenika i stručnjaka povjerio rad na najpoznatijoj Bibliji na engleskom jeziku – Bibliji King James (izdanje kralja Jakova) – za čije je dovršenje bilo potrebno sedam godina. Izdata je 1611. godine. Biblijski stručnjak Frederick Bruce kaže u svojoj knjizi History of the Bible in English (Povijest Biblije na engleskom jeziku): „Uza sve nespretnosti kojima je bio izložen Novi zavjet, Tyndaleov prijevod je još uvijek osnovica za korišćenje izraza, za glasno čitanje i recitiranje, za rječnik, ritam a često i za uglazbljivanje. Devet desetina autoriziranog izdanja Novog zavjeta još je uvijek Tyndaleovo i sve što je najbolje je njegovo.“

Biblija danas

Danas su dostupne stotine prijevoda Biblije na engleski jezik. Nažalost, premalo ljudi odvaja vrijeme za čitanje Biblije. Čini se kako su prezaposlenost, sve veće siromaštvo i glad, radioaktivni otpad, staklenički plinovi, ulično nasilje, ubojstva i zloupotreba opojnih sredstava sasvim normalan dio života u današnjem svijetu. Nasuprot ovoj pozadini propadanja, Biblija stoji, kao što je stajala i prije više od 400 godina, kao smjernica morala, uljudnosti, etike i ponašanja. Pisac Psalama nastavlja objavljivati: „Tvoja riječ nozi je mojoj svjetiljka i svjetlo mojoj stazi“ (Psalam 119,105). Ona je svjetlo koje je potrebno cijelom svijetu. Isus je rekao: „I upravo ona [Pisma] svjedoče za me“ (Jovan 5,39). Iako je bio Božji Sin, Isus se izjednačio s ljudskim bićima. Biblija bilježi Isusov život na zemlji otkrivajući ljubav Njegova Oca na nebu. Zahvaljujući Tyndaleu i mi danas možemo čitati Bibliju!

Comments are closed.