Comments are off for this post

Tajne najboljeg mentalnog zdravlja

1944. godine. , kada je imala samo 16 godina, nacisti su uzeli Edit Eger iz njenog doma u Mađarskoj i poslali je u zloglasni logor smrti — Aušvic. Iako je pošteđena gasnih komora u kojima su umrli njeni roditelji, već mršava Edit postepeno je gubila na težini kako su je premještali iz jednog logora u drugi. U maju 1945. godine, približavajući se smrti, Edit je pala u nesvjesnu utrnulost. Čuvari su pretpostavili da je mrtva i bacili su je u masovnu grobnicu u šumama iza radnog logora Gunskirhen. Za divno čudo, jedan američki vojnik vidio je Editinu ruku kako se pomjera među leševima. Izbavio je djevojku – koja je tada imala 27 kilograma – od sigurne smrti.

Ako je iko imao razloga da bude kontrolisan svojom okolinom, onda je to bila Edit Eger. Bez obzira na užasna iskustva, Edit nije popustila pred emocijama ogorčenosti, mržnje i očajanja. Ne samo što je preživjela; već je uspjela u životu. Udala se za jednog češkog borca za slobodu, podigla troje dece i zaslužila doktorat u psihologiji. Da ste ikada sreli dr Edit ili čuli kako govori, vjerovatno biste je svrstali među najpozitivnije, najpoletnije pojedince koje ste ikada sreli. Editina poruka: „Suprotno popularnom vjerovanju, nema nikakvih žrtava na ovom svijetu — samo dragovoljnih učesnika. Ne možete uvijek da kontrolišete vaše okolnosti, ali možete da kontrolišete način na koji ćete reagovati na njih” (2).

Novi naglasak psihologije
Život dr Edit Eger ubedljivo govori o sve većem razumijevanju među profesionalcima u oblasti mentalnog zdravlja: svi imamo kapacitet da njegujemo optimistički stav čak i u najgorim uslovima i teškoćama (3). Zaista, iako mnogi od nas vjeruju da su naše emocije određene našim okolnostima, dokazi ukazuju na suprotno. Možete kontrolisati vaše emocije bez obzira na vaše okruženje!
Ipak, na naše emocije utiče mnogo više od naših misli. Najznačajnije od svega, naše svakodnevne odluke u životu duboko utiču na naše emotivno stanje. Hajde da pogledamo nekoliko faktora koji mogu da nam pomognu da zadržimo kontrolu u ovom važnom carstvu mentalnog zdravlja.

Navike u ishrani
Istraživanja na životinjama otkrivaju da nezdrave navike ishrane škode moždanim emotivnim kolima — tokom razvoja, kao i kasnije u zrelom dobu. Primjeri obuhvataju nutritivne nedostatke, prekomjerni unos soli i ishranu bogatu mastima (4). Poenta je u ovome: odlučite se za ishranu koja naglašava biljnu hranu siromašnu natrijumom, a bogatu hranljivim materijama (voće, cijele žitarice, povrće, orasi i sjemenje) i ograničite ili eliminišite životinjske proizvode i masnoće.

Izbegavajte droge koje stvaraju zavisnost
Alkohol ima kratkotrajni uticaj u izazivanju ljutnje, bijesa i nasilja. Kontrolne ćelije na vrhu mozga otupe. Kao rezultat, moždana kola za nasilje u donjem mozgu postaju neobuzdana, kao što mogu posvjedočiti milioni zlostavljanih članova porodice. Dugotrajni uticaji alkohola su još ozbiljniji. Ove kontrolne ćelije ubija čak i 0,6 litara alkohola dnevno, dok se daleko otpornije ćelije u nižem mozgu bolje nose s tim. Rezultat: trajna neravnoteža mozga u korist nižih emotivnih centara.
Druge droge koje utiču na mozak takođe mogu ugroziti moždane mehanizme kontrole. Čak i marihuana ima kapacitet da, pod određenim okolnostima, izazove trajnu neravnotežu u mozgu.

Vježbanje
Nijedan program za optimalno emotivno zdravlje ne smije da zanemari redovno fizičko vježbanje. Preporučujemo da redovna fizička aktivnost postane dio vaše svakodnevne rutine. Istraživači povezuju vježbanje sa smanjenim nivoima stresa i poboljšanim emotivnim zdravljem (uključujući manju depresiju i zabrinutost) (5). Istraživanja su takođe pokazala da vježbanje značajno povećava nivoe snažnih emotivnih hormona koji poboljšavaju zdravlje, nazvanih oksitocin.

Pažljivo birajte muziku
Muzika ima snažan uticaj na emotivno područje mozga koje je poznato kao limbički sistem. U zavisnosti od vrste muzike, mogu da se stimulišu i pozitivne i negativne emocije. Direktno mjerenje limbičkih struktura otkriva da muzika, kao što su harmonična klavirska melodija, mogu da izazovu prijatne emocije, dok neharmonična muzika pokreće negativne emocije (6). Zato treba da budemo oprezni kada biramo muziku. Birajte samo muziku koja pomaže u njegovanju emotivne kontrole i ravnoteže.

Televizija i emotivna nestabilnost
Na neuravnotežene emocije može direktno da utiče i naš izbor onoga što gledamo na televiziji, internetu i ostalim medijima, kao i muzika. Jedan princip ljudskog ponašanja glasi: „mi smo ono što gledamo..”. Zaista, naš um se oblikuje prema onome što redovno gledamo. Prema tome, ako smo zainteresovani za najbolje emotivno zdravlje, ozbiljno ćemo se uzdržati kada je u pitanju ono što gledamo. Ako imate problema primijeniti takve restrikcije, razmislite o odmoru od televizora, interneta i drugih vizuelnih medija u trajanju od nedelju dana ili više. Koliko god nemoguće da to zvuči, većina svijeta tokom istorije je preživjela — i često napredovala — bez svega toga.

Kvalitetno vrijeme sa porodicom
Vrijeme koje posvećujete elektronskim medijima može oslabiti porodičnu povezanost. Preterano vreme sa elektronskim medijima posebno zabrinjava, jer su snažne porodične veze moćan preduslov za poboljšano emotivno zdravlje (7). Potrebno je da načinimo prioritet u međusobnim aktivnostima sa našom porodicom. Idite na razna mjesta i radite ono što je zabavno, zanimljivo i ispunjavajuće.

Povjerenje i emotivno zdravlje
Kada imamo snažnu zajednicu sa jednim ili više pojedinaca, električni i hemijski „signali povjerenja koje šalju viši centri u mozgu, naročito čeoni režanj, mogu smanjiti ili čak isključiti sistem straha koji protiče kroz naše niže moždane centre. Ovo povjerenje pomaže u kontrolisanju zabrinutosti i stresa (8). Među ovim hemijskim kuririma povjerenja nalazi se hormon oksitocin (9). Povećani nivoi oksitocina takođe poboljšavaju domaćina međuljudskim dimenzijama — sve to dovodi do poboljšanja našeg emotivnog stanja.

Kao posledica, jedna strategija da se poboljša emotivno zdravlje razvija više zajednica povjerenja. „Horizontalno povjerenje” u druge je veoma korisno; „vertikalno povjerenje” u Boga punog ljubavi naročito je snažno.

Naučite da vjerujete u Boga
Ljudska bića instiktivno reaguju dobro na iskrenost i pouzdanost kod druge osobe, naročito kada osjete istinsku brigu za njihovo blagostanje. Ovo se događa kada provodimo vrijeme zajedno i prolazimo zajednička iskustva. Slično tome, razvijamo povjerenje u Boga tako što ispitujemo Njegova obećanja u Bibliji i doživljavamo Njegovo vjerno vođstvo u životu. Psalmista je shvatio važnost stupanja u iskustvenu zajednicu sa Bogom: „Ispitajte i vidite kako je dobar Gospod; blago čoveku koji se uzda u Nj” (Psalam 34,8). Sam Bog nas poziva: „Dođite meni… učite od mene… naći ćete odmor dušama svojim” (10).

Zašto ne odvojite malo vremena u vašem danu da čitate Bibliju, možda počevši s Jevanđeljem po Marku? Možda ćete se iznenaditi kada pronađete Boga koji je daleko više dostojan povjerenja nego mnoga ljudska bića — čak i od onih koji tvrde da Ga slijede. Zajedno s tim otkrićem, možda ćete shvatiti da počinjete bolje da kontrolišete vaše emocije.

Izvor: www.videlo.org

Comments are closed.